Kultno mjesto Herceg Novog Škver dominirao je u skupštinskoj raspravi odbornika, ne samo povodom Izvještaja o radu Agencije za gazdovanje gradskom lukom. Škver je ogledalo grada, ali nikako više reprezentativno. Naprotiv. Pri tom Luka godinama tavori zbog neriješpenog pravnog statusa.
Agencija upravlja sa 250 m akvatorijuma, a ostatak pripada sportskim klubovima. Kako je navela odbornica Demokrata dr Tamara Vujović, Agencija upravlja najbolje kako može sa tih 250 m, ali izvan toga je neuređenost, javašluk i dizanje ruku od svega što bi trebalo da bude progres. Nasljeđeno stanje traje decenijama.
„Kada smo došli na vlast jedna od prvih tribina kojoj smo kao odbornici prisustvovali bio je projekat uređenja zapadnog dijela luke. Mi smo tada odbacili tu progresivnu ideju investitora, jer smo se plašili da je previše komercijalna. Dali smo tada prednost statusu kvo, ali nadali smo se da ćemo kao odgovorna gradska vlast uspjeti da uredimo taj dio obale bez proširanja, uvedemo bolji monitoring, uspostavimo kontrolu nad onim što imamo, poboljšamo uslove za jedriličare i za jahte. Velike ideje smo odbacili ali se nismo uhvatili u koštac sa problemom neuređenosti, navoza, loše konekcije sa obalom, otpadom i sad nam je žao“, priznaje Vujović.
Kako dodaje nastavili su da novljanski vladaju sisitemom manjeg otpora i „pušti me stat“ i dozvolili da Škver izgleda prljavije 2023. godine nego 80-ih godina.
„Dozvoli smo da se prave porodične manifakture i porodični klubovi koji će vjerovatno ono što su uzeli od opšteg dobra ostaviti sinovima u nasljedstvo što je sramota za sve nas. To mora da se mijenja i da se uredi po cijenu da se nekome zamjerimo“, kazala je Vujović.
Ona je navela da se na ulazu u luku stalno stružu barke, radionice su sa obje strane.
„To je moglo 1980. godine. Sada znamo za ekološke standarde i znamo da to nije dio šarma primorskog mjesta nego da je to ekološka katastrofa. Čitamo iz izvještaja da benziska stanica nije bezbjedna“.
Ona je i zapitala da li brodari koji ljeti voze do Žanjica, duguju Agenciji za privezište? Ukazala je i da je kafe Stanica ograđen žicom, da je pored lagerovano plovilo, kaldrmisana ulica kod Topole nikome ne smeta.
„Mi volimo profit i da uzimamo od Škvera, da stavljamo tezge, stotine privremenih objekata, brzih hrana. Plato oko spomenika je neuređen, nedaliko uz Forte Mare je objekat brze hrane iako smo bivšim zakupcima rekli da tu više neće biti kiosk. „Herceg Novi grad koji nam nedostaje“ je najbolji slogan koji je ikada iko smislio u turističke svrhe, a ja sve više sanjam Herceg Novi koji meni nedostaje, a nisam nigdje mrdnula iz njega“, zaključila je Vujović.
I odbornik liste “Novi pobjeđuje” Marko Lučić emotivno je pričao o Škveru, jer tamo je rođen, odrastao i poznaje svaki kamen na Škveru.
„Za boljitak sam Škvera, a najveći problem je što su ga privatizovala tri kluba. Mi smo za te klubove izdvojili 500.000 eura, ako ostane ovakva situacija po pitanju vlasništva klubova na Škveru neću glasati za naredni budžet“.
Odbornik URA-e, Nikola Radman, otvara pitanje – koliko se lokalna uprava u posljednjih 10 godina posvetila pitanju Škvera i Gradske luke.
„Pozdavljam svaku investiciju u Opštini, planirali smo Gondolu12 miliona, a mislim da je Škver prioritetniji. Šta bismo uradili od Škvera sa 12 miliona? Nemamo prilaz, nema vertikalne komunikacije“, ukazao je Radman.
Odgovarajući na sugestije i primjedbe direktor Agencije, Božo Ukropina, ponovio je da upravljaju sa nepunih 250 m pristaništa i ustvrdio da bi Škver trebalo da bude gradska luka, od lokalnog značaja.
“Da bi se riješio njen status Morsko dobro može da objavi tender na koji može da se javi bilo ko. Mi ničim nismo zaštićeni, od toga se zato odustalo. Pokušavali smo dobiti koncesiju koju može da nam da samo Vlada. Sve ove godine u budžetu Opštine je nula eura za Luku Škver“, istakao je Ukropina.
On je dodao da ne samo da nisu vlasnici nego ni korisnici obale kojom upravljaju.
„Nemamo nijedan papir koji nam kaže ni da smo korisnici, a kamoli vlasnici obale koju koristimo, to je ogroman problem. Grad gubi ogromna sredstva zbog toga, lošu sliku šaljemo gostima sa Škvera, ne možemo da konkurišemo za evropske projekte, neodrživ je sistem“, kaže Ukropina i dodaje da su sve inicijative za određivanje granica akvaorijuma Luke Škver i njen pravni status završile u ladicama resornih ministara.
Luka Škver je bez tuševa, toaleta, a PVK Jadran ustupa nautičatima tuševe. Trebalo bi je i obezbijediti, zatvoriti rampom poslije 22 sata, jer mladi silaze na seke, što je vrlo nebezbjedno , ostavljaju otpad, prave buku…
U raspravi se više puta čulo da JP Morsko dobro vraća cijelom primorju veoma malo od onoga što uzima, te da bi sve opštine trebalo da same upravljaju obalom.
