Herceg Novi se posljednjih decenija strateški profilisao kao odredište masovnog turizma, ali gradnjom luksuznih hotelskih zdanja sve je prepoznatljiviji i kao mjesto elitnog turizma, u kome odmor provode i visokoplatežni gosti.
Turistički eksperti, pak, ukazuju da je u našoj zemlji neprihvatljivo dalje balansiranje između masovnog i elitnog turizma, te da treba prevazići tu konfuziju u turističkoj strategiji. Je li je to moguće, što ukazuje primjer Herceg Novog? Razgovarali smo sa direktorom i osnivačem hotelske grupacije “Casa del Mare”, Nikolom Milićem.
“Turistička strategija treba biti dinamična i prilagodljiva, uzimajući u obzir promjene u potražnji, trendovima i ekonomskim uslovima. Masovni turizam može biti ključan za brzu ekonomsku dobit, ali elitni turizam donosi veće prihode po posjetiocu, te može doprinjeti dugoročnoj održivosti destinacije. U našem slučaju, kada već postoji evidentan problem razvoja infrastrukture i kontrast u postojećoj ponudi, ključno je osigurati uravnotežen pristup i uložitit dodatne napore u razvoj segmenta koji donosi više dugoročnih benefita.
U slučaju Herceg Novog, ulaganje u elitna turistička zdanja je korisno za podizanje kvaliteta turističke ponude i privlačenje visokoplatežnih gostiju, što rezultira veće prihode po posjetiocu i manji negativni uticaj na okolinu. Međutim, važno je osigurati osnovne preduslove za kvalitetan opšti utisak mimo luksuznih zdanja, kao i očuvanje autentičnost i pristupačnost destinacije za sve posjetioce, kako bi se osigurala dugoročna održivost i prosperitet zajednice”, naglašava Milić.
Razvoj održivog turizma znači ulaganje u razvoj elitnog turizma, ali i razvoj infrastrukture
Na Crnogorskom primorju imamo elitna zdanja, na jednoj, ali preveliku koncentraciju stanova i neorganizovanost i neizgrađenpost infrastrukture na drugoj strani. I Herceg Novi postaje sve više primjer tog nesklada. Na pitanje da li bi onda uopšte tebalo govoriti o elitnom turizmu, ili se bazirati na tzv. održivi turizam, Milić kaže:
“Ranije se smatralo da pretjerano naginjanje prema elitnom turizmu može značiti ekskluzivnost koja isključuje lokalnu zajednicu, te potencijalne negativne učinke na okolinu, ali savremeni trendovi u turizmu, elitni turizam obavezuju na održivost, što u masovnom turizmu nažalost nije uvijek slučaj. Iskustva sugerišu da je održivi turizam sve važniji u današnjem svijetu, a destinacije koje uspijevaju uskladiti ekonomske ciljeve s poštovanjem prema okolini i lokalnoj kulturi imaju veće izglede za dugoročni uspjeh. Održivi turizam podstiče razvoj lokalne ekonomije, osnažuje zajednicu, čuva prirodne i kulturne resurse, te pruža kvalitetna iskustva posjetiocima”.
U kontekstu Crne Gore, razvoj održivog turizma bi značio ulaganje u razvoj elitnog turizma, ali i obavezno u razvoj infrastrukture kako bi se poboljšalo iskustvo posjetilaca, te osigurala bolja integracija s lokalnom zajednicom, dodaje Milić. To uključuje unaprjeđenje javnog prevoza, uređenje javnih prostora, očuvanje prirodne ljepote i kulturne baštine, te podsticanje lokalnih inicijativa i malih preduzetnika.
Pored toga, Milić smatra da kada govorimo o masovnom turizmu, treba pomenuti i nedovoljnu uređenost i sivu zonu u segmentu privatnog smještaja koja predstavlja nelojalnu konkurenciju ostalim privrednicima, ne doprinosi finanijski državi i lokalnoj zajednici, a ujedno je loša reklama za samu destinaciju.
Crna Gora ne smije biti osuđena na masovni turizam
Činjenica je da se Crna Gora stalno suočava s izazovima u razvoju infrastrukture zbog svojih prirodnih karakteristika i geografske pozicije.
“Ovaj kontekst čini nedostižnim pretvaranje u kvalitetnu masovnu turističku destinaciju, a svaki korak u tom smjeru može rezultirati lošim imidžom cijele zemlje. Stoga, smatram, da Crna Gora ne smije biti osuđena na masovni turizam. Umjesto toga, postoji mogućnost da se strategijom pametnog i održivog razvoja turizma postigne ravnoteža između masovnog i visokog turizma, čime se maksimiziraju prednosti destinacije, a istovremeno minimiziraju negativni uticaji”.
Milić potencira važnost kontinuiranog poboljšanja infrastrukture kako bi se stvorili bolji temelji za visoki turizam.
“To uključuje izgradnju puteva, modernizaciju aerodroma i povećanje broja letova, planski razvoj vodenog saobraćaja, kao i ulaganje u komunalnu infrastrukturu, bolju organizaciju javnog prevoza i održavanja javnih površina. Pored ovoga, potrebno je riješiti problem preobimnog tranzita primorjem u periodu visoke sezone, i dobrim strateškim planom, ga usmjeriti na druge, manje opterećene trase, koje će manje ugroziti krajnji doživljaj turiste i omogućiti razvoj destinacije u željenom smjeru”.
Definisati plan razvoja destinacije
Za našeg sagovornika mješoviti model, između elitnog i masovnog turizma, kojeg zagovara ministar turizma i ekologije, Vladimir Martinović, omogućava diversifikaciju turističke ponude.
“To može povećati otpornost destinacije na promjene u potražnji i trendovima što je sigurno pozitivan efekat. Ključno je definisati gde želimo da budemo u budućnosti i definisati jasan dalji plan razvoja destinacije, jer razvoj oba segmenta zahtijeva različite strategije i predstavljanje na tržištima.
Smatram da se razvojem elitnog turizma i dolaskom elitnih turista, otvara interes i za manje luksuzne smještajne opcije, koje se mogu prodavati po većim cijenama, što dugoročno doprinosi novim ulaganjima i rastu destinacije kao elitne. Ukoliko destinacija promoviše svoje masovne aspekte i definiše se kao takva, to potencijalno može odbiti elitne goste”, uvjeren je Milić.
Crna Gora, kako kaže, ima sve potrebne prirodne resurse i atrakcije koje je čine prikladnom za razvoj elitne turističke destinacije.
“Ključ daljnjeg napretka leži u ciljanom tržišnom pozicioniranju, gdje bi se istakli njeni luksuzni aspekti, kao što su luksuzni smještajni kapaciteti, visokokvalitetna gastronomija i bogato kulturno nasljeđe. Osim toga, važno je dalje razvijati infrastrukturu i implementirati održive prakse u turizmu kako bi se sačuvala prirodna ljepota i autentičnost destinacije, što bi dodatno privuklo sofisticirane putnike i doprinijelo dugoročnom uspjehu Crne Gore kao elitne turističke destinacije”, zaključuje direktor i osnivač hotelske grupacije Casa del Mare, Nikola Milić.
