Od izdaje i stradanja narodnih heroja i prvoboraca, “krvavog kola” prošla 81 godina, ostale vječne pouke

Koliko god januara prolazilo, iako su prepuni istorije, ratova, stradanja, uz krvavi Mojkovac i Božićni ustanak, pa do hladnog mora Medovskog  i 21. januar 1943. godine je za vječnost urezan u pamćenje Boke kotorske, Crne Gore i cijele antifašističke Evrope. Poručili su to članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Herceg Novog, Tivta, Kotora i Budve  povodom obilježavanja 81.godišnjice od likvidacije članova Mjesnog komiteta za Herceg Novi, rukovodilaca Orjenskog partizanskog bataljona, narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića, kao i prvoboraca Daša Pavičića i Stijepa Šarenca.

“To je dan kada su u neravnopravnoj borbi od trista i više italijanskih fašista grahovskih, dragaljskih i novskih četnika i “nacionalista i antikomunista”, šta god im to ime prikrivalo, svakako saradnika okupatora, krvnički likvidirana, a kasnije i oskrnavljena četvorica revolucionara ovoga kraja”, kazao je na spomeniku Bezmetković na Savini  predsjednik  UBNOR-a  i antifašista Herceg Novog, Svetozar Baković.

Potom je podsjetio na noć između 19. i 20. januara 1943. godine kada je iz pravca Risna stigla grupa revolucionara, Nikola Đurković, Savo Ilić, Stojadin Soldatović i Nikola Malešević kako bi  dogovorili i organizovali buduće partizanske akcije i djelovanje.

“Sastali su se sa novskom grupom na Podima, u zaseoku Tušupi, na skrovitom mjestu. Tu su podijelili zadatke i uloge, te je dio novske grupe koja je bila vojno-operativna otišao prema Mojdežu, a četvorica koji su činili politički dio ostali su prikriveni u omanjoj štali, kako bi se pred zoru vratili prema Risnu”.

Grupu nepoznatih je primijetila jedna mlađa sugrađanka koja je to saopštila mjesnom popu, a pop je to prenio  četnicima koji su izdali svoj narod i svaki detalj prenijeli italijanskom okupatoru, kazao je Baković.

“U toku noći je organizovana akcija kao hajka na zvijeri po stotinu na jednoga i opkolili su mjesto gdje su se sakrivali revolucionari. Nikola Đurković, Savo Ilić, Stijepo Šarenac i Dašo Pavičić koji su u noći između 20. i 21. januara čekali zoru da se povuku nijesu imali nikakve šanse ni za borbu, niti za bježanje. Poslije više pokušaja proboja i potrošene municije i bombi jedan po jedan su se u vječnost preselili tako da ih se i mi danas poslije 81 godinu sa ponosom sjećamo”.

Da bi se pohvalili sa “kapitalnim ulovom”, dželati su svoje žrtve donijeli na glavni gradski trg, položili na pločnik, te skinuli krvavu garderobu i oko nje zaigrali kolo u narodu poznato kao “krvavo kolo”, podsjetio je on.

Svjedoci smo da i danas imamo političke grupacije sličnih manira i ponašanja, sa ili bez četničkih obilježja, poručio je Baković.

“Da nije bilo gradskog fotografa Luke Cirigovića koji je sa svoga prozora krišom napravio fotografiju,  vjerovatno bi nas danas ubjeđivali da je sve to laž i da su se četnici i ovi drugi borili protiv okupatora. Ali fotografija jasno pokazuje razdragane folkloraše kako zagrljeni igraju, dok ih uniformisani italijanski fašisti sa čuđenjem sa strane gledaju. Ni tu krvavom piru nije bio kraj, pa pošto nijesu bili sigurni koga su tačno ubili, više puta su iz zatvora na Mamuli dovodili brata i sestre Nikoline da potvrde identitet”.

Baković se potom zapitao: Da li je zaista pobijeđena četnicka ideologija sa završetkom rata 1945. godine, ili su “koreografi” ovog, u narodu poznatog, “krvavog kola” i dalje aktivni?

“Kakvo li je to kolo koje se zaigralo danas oko Crne Gore i ko su stvarni koreografi, a ko li folkloraši? Postoji li neki Luka Cirigović da sve to ovjekovječi i predoči antifašistickoj Evropi ili će kao i prošli put nasijedati na neistine izdajničke londonske vlade, koja je ubjeđivala svijet da se bore protiv fašističkih okupatora, a u stvari su bili obični poslušnici i prljavi borci protiv stvarnih boraca protiv fašizma”.

Šta nam to poručiše oni koji ciljano vezano za datume skrnave “Bezmetković” i sve ostale spomenike  NOR-a? Jesu li to izolovani ili dobro organizovani slučajevi Da li se ovako zavređuje neka pozicija u energetskom sektoru CG ili državnom aparatu? Hoće li nadležni adekvatno reagovati, zapitao se Baković.

Ako se , kako je kazao, ovo kolo i dalje bude igralo oko Crne Gore, boji se da će  nestati i Crna Gora i građansko društvo u njoj, kao što to bijaše 1918. godine.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotora, Jovo Bećir, govorio je o životu i stradanju četvorice narodnih heroja i prvoboraca, na spomeniku u Tušupima, na Podima, osvrnuvši se i na sve češće krivotvorenje istorije, omalovažavanje značaja  NOB-a i antifašističke borbe.

“Pitanje je sada kojim će putem Crna Gora krenuti, da li će se razvijati na principima antifašizma, ili svetosavlja? Mi na to moramo odgovoriti snažno, jasno, demokratski”.

Na trgu Nikole Đurković antifašistima se obratio potpredsjendik SUBNOR-a i antifašista  Crne Gore Stevan Radunović, govoreći o poukama stradanja revolucionara, sramnom činu izdaje, a potom i “krvavom kolu”.

Danas su i članovi boračkih organizacija OBNOR-a 1941-1945 bokeljskih opština  obilježili 81 godinu od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića, te prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.

Sa predstavnicima Opštine Herceg Novi posjetiti su spomen obilježje na Podima i spomenik Bezmetković na Savini, gdje su položili cvijeće , odali poštu palim borcima, uz prigodna obraćanja i podsjećanje na likvidaciju čelnika Mjesnog komiteta KPJ Herceg Novog.