Radanović: Uzgajivač po listu i grani zna što mimozi fali

Filip radanovic

Hercegnovska rivijera oblači žuto ruho, stađun je od mimoze. Iako više nema mnogo uzgajivača kao nekada, vremešni Filip Radanović ne odustaje. Bavi se uzgojem mimoze već četiri decenije. Održava baštu u Baošićima i imanje na Malti, u Prijevoru u devetoj deceniji života. I to mu ne pretstavlja problem, štaviše zadovoljstvo.

“Negdje oko 1985. godine, ispred stana gdje sam živio je bila posađena mimoza, stalno sam gledao ljude koji je prodaju i brzo uvidio da je to dobar dodatni prihod”, priča o svojoj ljubavi i biznisu sa mimozom Filip Radanović, za Novski portal.

Mimozu je prikolicom izvozio po cijeloj Jugoslaviji, a ubrzo počeo i da se zanima i bavi sadnjom. Znanje je crpio iz francuskog udžbenika, tako što bi mu koleginica koja je tada predavala francuski jezik prevodila ono što ga je zanimalo.

U udžbeniku je saznao i da postojhi preko 70 vrsta mimoze, a kod nas su dominantne “Italijanka” i domaća, nikako divlja kaže Radanović.

Objašnjava da uzgoj mimoze ima više koraka i faktora, a najvažnije za uspjeh sadnice je zemljište. Ono mora da bude rastresito i bogato mikroelementima željeza, cinka i bora. Zato je upravo zemlja našeg podneblja idealna.

“Mimozi treba dobra mediteranska klima. Zanimljiv način određivanja je sadnja masline, jer ona uspijeva samo na Mediteranu. Ja sam počeo među prvima do proizvodim mimozu “Italijanku”, ponosno kazuje Radanović.

Kalemljenje

“Proces kalemljenja je kod mimoze specifičan, mimozu “Italijanku” pogotovo je teško nakalemiti. Važno je da stablo na koje se kalemi mimoza bude od mimoze “Italijanke” i da  matična podloga bude od one koja ne rađa. Podloga se stavlja u metalnu ili plastičnu konaticu, debljine od 8 do 10mm. Drvo koje kalemimo i ono na koje se kalemi zasiječemo i spojimo na tom mijestu, tako da se dodiruju svom dužinom. Potrebno je dva mjeseca da sraste”.

Mimoza se može saditi 365 dana u godini, ali je najidealnija sadnja od decembra do marta i do njenog potpunog sazrijevanja je potrebno 2 do 4 godine, savjetuje Radanović.

U martu kada se njen cvijet osuši ona daje sjeme u vidu mahune iz kojeg se može posijati mimoza. Dešava se da mimoza bude nestručno posađena, što joj garantuje neuspjeh.

,,Uzgajivač po listu i grani zna što mimozi fali”, govori iz dugogodišnjeg iskustva Radanović. Mimozi obično fali gvožđe, ali se to lako rješava dodavanjem prihrane.

Kako je bilo u staroj Jugoslaviji?

Foto: Privatna arhiva

Naš sagovornik priča o uzgoju i odnosu prema mimozi za vrijeme bivše Jugoslavije.

,,Pogon Poljoprivrednog kombinata Beograd je, između ostalog, izvozio i mimozu iz Herceg Novog i širio je na tržište Italije. Tada su obučavani kadrovi u Italiji za sadnju mimoze. A i domaćinstva su ih mogla posaditi  povoljno”.

Sve do 1990. godine desetine tona mimoze je putovalo željeznicom, brodom i autobusom po cijeloj Jugoslaviji.

Nakon rata, od  1990. se tržište znatno smanjilo, a autobusna karta koju je trebalo platiti za paket mimoze je postala neisplativa za izvoz. U to doba kreće i uvoz saksijskog cvijeća iz Holandije, što znatno smanjuje tržišnu vrijednost mimoze.

,,Ako se neko time ozbiljno ne pozabavi, pitanje je da li ćemo i dalje moći da nosimo epitet grada od mimoze”, upozorava Radanović.

Šeik ostao bez mimoze

Priča nam i o jednoj zgodi.

Kada mu je sin bio u Vojsci u Puli, slučajno je nabasao na cvjećaru sa kojom je njegova porodica sarađivala i snabdijevala je mimozom. Ušao je i predstavio se, nakon čega ga je vlasnica cvjećare molila da dođe kod njih na ručak. Od tada, kad god je bio van kasarne, morao je svratiti do nje na ručak ili večeru.

Jednom prilikom, kada je Filip išao u posjetu sinu, ponio je sa sobom jednu sadnicu mimoze na poklon vlasnici cvjećare koja je tako lijepo ugostila njegovog sina. Dozvolili su mu da je unese u avion, nakon čega mu se obratio jedan šeik sa željom da od njega kupi sadnicu mimoze za 100 dolara. On se izvinio i odbio ponudu, rekavši kako sadnicu nosi na poklon, međutim, šeik je bio upoiran i povećao je cijenu, prvo na 200, pa na kraju i na 500 dolara.

Filip ga je još jednom odbio i ponovio kako je mimoza koju nosi poklon. Mimoza je uspješno stigla do Pule, a šeik je ostao u čudu.