Nakon deset godina od pojave surlaša u Crnoj Gori (primjećen 2012. u Ulcinju), može se reći da je i Herceg Novi izgubio bitku sa tim štetnim insektom. Naš grad prepoznatljiv je po blagoj klimi, moru, skalama, a bio je i po zelenilu. Posebno po raskošnim palmama, kojih je, prema nekim procjenama bilo blizu 2000.
U protekle četiri godine, po evidenciji Komunalno stambenog doo, na javnim površinama je bilo 360 palmi, a najviše Phoenix canariensis palmi. Herecg Novi je tako trajno promijenio vizure i pejzažne vrijednosti.
– U ovih 360 palmi podrazumijevaju se sve vrste (Phoenix canariensis, Washingtonia robusta, Chamaerops humilis ), a Phoenix canariensis je bilo oko 150 kom. U protekle četiri godine usljed napada surlaša (Rhynchophorus ferrugineus ) 95% palmi je po nalogu fitosanitarne inspekcije uklonjeno – navode za Novski portal iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti.
Tivat i Risan su obnovili fond i na mjestima gdje su bile palme opet ih zasadili, ali u Novom to nije planirano.
Na Škveru su obnovljene palme donacijom građana, a šta je sa ostalim lokacijama?
– Tri nove su posađene ispred opštinskog platoa sa vrstom Washingtonia robusta. Vrsta palme Phoenix canariensis je do daljnjega zabranjena za sadnju kako bi se spriječilo dalje širenje surlaša. Opština Herceg Novi je u posljednje 3-4 godine obnovila zelene javne površine sa kojih su uklonjene palme i zasađene su masline, pinije, čempresi i mimoze – tvrde iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti.
Ostalo je još nekoliko palmi u Meljinama, Zelenici i Igalu da “prkose” surlašu.
– Sve palme na javnim površinama su tretirane redovno 3-4 puta godišnje (d.o.o „Кomunalno -stambeno), u par navrata injektirane (d.o.o „ Zožeta“). Preostali mali broj palmi i dalje se redovno tretira 4 puta godišnje – navode iz Sekretarijata.
Sa privatnih površina je, kako tvrde, uklonjeno još 200 palmi.
– Najveći broj palmi se nalazio u dvorištu Opšte bolnice Meljine – Atlas group, Instituta Dr Simo Milošević, parku Boka – “Vektra Boka”.
Međutim, ogoljeno je Šetalište Pet Danica, čitava obala od Igala do Kamenara, koja je dobrim dijelom u privatnom vlasništvu.
Štetočina crveni palmin surlaš destregao je tako stare novske đardine i brojne privatne vrtove i dvorišta. Sa njih je nestalo, kako se pretpostavlja, jer zvanične statistike nema, više stotina stabala palmi.
O nekadašnjem postojanju kanarskih datula na mnogim lokalitetima i dalje svjedoče ružna stable, bez krošnje.
