Stanje lukobrana u luci Škver je odavno loše, što se primjeti i golim okom, a na to su upozoravali i stručnjaci još prije dvije godine kada je rađeno istraživanje. Oštećenje je evidentno, a ono što se ne vidi, a čuje se, jeste jak huk i veliki hidropotisak koji se javlja ispod pristaništa, kaže za naš portal direktor Gradske luke Škver, Božo Ukropina.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je tender za izradu studije sa potrebnim podlogama za sanaciju – rekonstrukciju lukobrana Gradske luke Škver. Vrijednost je 30.578,51 EUR.
Kako je predviđeno tenderom planirano je izvođenje 5 istražnih geomehaničkih bušotina, u trupu lukobrana na 1m od valobranskog zida luke Škver, dubine 10 do 15 m.
Potrebno je izraditi projekat i reviziju geotehničkih istraživanja, kao i geodetsko i batimetrijsko snimanje terena na prostoru (kopno i more), kao i situaciju terena u digitalnom obliku, u geo-referentnom državnom koordinatnom sistemu, u odgovarajućoj razmjeri (1:200; 1:250).
Ova studija bi trebalo da pokaže stvarno stanje lukobrana, podvodnog dijela koji ne možemo da vidimo. Spoljašna zaštita je pala i jako jugo prebacuje valove na pristanište i pravi štetu.
“Studija koja je rađena prije par godina uključivala je ispitivali do 1,5 m dubine nasipa i nismo dobili pravu sliku u kakvom je stanju lukobran, odnosno ploče – gromade na kojima pristanište stoji”, kaže Ukropina.
Naš sagovornik kaže da nije kasno za sanaciju, ali je trebalo ranije da se obavi, jer bi bila manja šteta, manji obim posla i trošak.
“Bez ispitivanja svakako bi trebalo uraditi zaštitu lukobrana sa spoljne strane. To se mora uraditi jakim kamenim blokovima ili ježevima koje je radio Prvoborac, tek onda ima smisla raditi ojačavanje lukobrana”, ističe Ukropina.
Morsko dobro i dalje upravlja lukama od lokalnog značaja
“Nemamo pravno regulisan status sa Morskim dobrom i priča sa koncesijom je doživjela par većih pauza. Mi od 2009. nemamo obnovljen ugovor. Jedini način da bi neko na pravi način iskoristio čitav potez gradske luke je da ima pravno regulisan status, da postoji jedan titular. Po meni je to grad i lokalna uprava”, navodi Ukropina.
Zato je na jednoj od prošli Skupština usvojena izmjena i sada je naziv Gradska luka. Po Zakonu o lukama, taj pojam značio bi da su to luke od lokalnog značaja i date na upotrebu lokalnim samoupravama, odnosno 80% vezova bilo bi ustupljeno domaćem stanovništvu.
